SILVER EKONOMIJA –ANALIZA PODATAKA O POTRAŽNJI OSOBA 65+ I PONUDI U ZDRAVSTVENOM TURIZMU RH

Josipović Anja¹, Patković Dragana¹

¹Medicinski fakultet u Puli, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

SAŽETAK

Srebrna ekonomija (engl. Silver economy) je termin koji se koristi za ekonomiju koju pokreću stariji, bilo kao aktivni poslovni ljudi ili, češće, kao rastuće tržište proizvoda i usluga za ljude starije životne dobi. Unutar srebrne ekonomije sve više dolazi do razvoja područja aktivnog i zdravog starenja, poznato pod skraćenicom “AHA” (active and healthy ageing) u cilju stvaranja produktivne atmosfere i motivacije za stvaranjem i osjećajem korisnosti tijekom cijelog života. Dokazano je kroz studije da stariji ljudi troše na drugačiji način od mlađih generacija. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine udio starijih od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo na području Republike Hrvatske iznosi 758 633 (17.70%) osoba. Gerontološki turizam se razvija i kombinira zdravstveni s brojnim drugim oblicima turističke ponude, primjerice, kulturnim turizmom ili sportsko-rekreacijskim turizmom.

Cilj: analiza podataka o Silver ekonomiji i zdravstvenom turizmu prikupljenih od zdravstveno – turističkih objekata i NP Brijuni u vremenskom razdoblju od 6. do 9. mjeseca ili od 10. do 4. mjeseca kroz sezonu 2019./2020. godinu u RH.

Materijali i metode: podatci su prikupljeni putem elektroničkog upitnika koju su ispunili turistički objekti Thalassotherapia Opatija, Stubičke toplice, Istarske toplice, NP Brijuni.

Rezultati: pokazuju da je u svim ustanovama visoka zastupljenost turista starije životne dobi. Zastupljeniji je ženski spol. Kombinirani su i individualni i grupni dolasci, a raspon boravka je od 3 do 20 dana, češće uzimaju puni pansion. Sve ustanove nude veliki broj rekreacijskih aktivnost.

Zaključak: radi porasta potražnje proizvoda i usluga koje zadovoljavaju potrebe starijih ljudi, dolazi do stvaranja novih modela i oblika turističkih ponuda, svaki od objekata koji je sudjelovao u istraživanju navodi da i dalje rade na uvođenju sadržaja korisnih starijoj generaciji korisnika, uključuje se sve više nutricionističko osoblje, pristupi za invalide, organiziranje dnevnih aktivnosti prilagođenih dobi. Prema pojedinim odgovorima zdravstveno – turističkih objekata, vidljivo je da su starije osobe prepoznate kao konzumenti usluga. Potrebno je nastaviti razvijati i stvarati tržište koje će odgovarati svim potrebama starijih osoba, a ujedno kako bi se maksimalno iskoristila prilika Silver ekonomije ili njenih segmenata.

Ključne riječi: srebrena ekonomija, zdravstveni turizam, starije osobe, usluga.